Prema preliminarnim podacima RIK-a od 26. oktobra, Studentska lista osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima 25. oktobra. Javno je priznat poraz liste koja nije osvojila najviše glasova. Građane sada zanima šta znači „preuzeti vlast”: koji organ šta radi, kada počinju rokovi i u kom trenutku nova Vlada zaista dobija mandat. Izborna pobeda sama po sebi ne menja Vladu tokom noći.
Kratak odgovor
Posle proglašenja konačnih rezultata, prva sednica nove Narodne skupštine održava se najkasnije u roku od 30 dana. Skupština potvrđuje mandate. Prema stanju na dan provere, predsednica Narodne skupštine, kao vršilac dužnosti predsednika Republike, ovlašćena je da predloži mandatara posle konsultacija sa predstavnicima izabranih lista. Skupština bira celu Vladu najmanje sa 126 glasova, a njen mandat počinje polaganjem zakletve. Ako Vlada ne bude izabrana za 90 dana od konstituisanja Skupštine, Skupština se raspušta i raspisuju se novi izbori.
1. Izborna pobeda i konačni rezultati nisu isti pravni korak
Javno je priznat poraz jedne liste i pobeda Studentske liste. Ustavni postupak ipak počinje od službeno utvrđenih, konačnih rezultata, a ne od televizijske izjave, projekcije ili objave na društvenim mrežama. Zbog toga se ovde ne navodi broj osvojenih mandata kao konačan dok ga nadležni organ ne utvrdi.
RIK objašnjava da birački odbori utvrđuju rezultate na biračkim mestima, zapisnici se predaju lokalnim komisijama, skeniraju i statistički obrađuju, a podaci se objavljuju sukcesivno do utvrđivanja konačnih rezultata. Postupak uključuje zakonom predviđenu kontrolu i pravna sredstva. Zato se datum početka sledećeg ustavnog roka ne računa automatski od izborne noći.
2. Kada nastaje nova Narodna skupština?
Po članu 101 Ustava Republike Srbije, prvu sednicu zakazuje predsednik Skupštine prethodnog saziva tako da se održi najkasnije 30 dana od dana proglašenja konačnih rezultata izbora. Na toj sednici potvrđuju se poslanički mandati. Narodna skupština je konstituisana kada se potvrde mandati dve trećine narodnih poslanika: od ukupno 250, najmanje 167. Istog trenutka prestaje mandat prethodnog saziva Skupštine. Poslovnik Narodne skupštine razrađuje sazivanje i rad konstitutivne sednice.
To je važan, ali još uvek parlamentarni korak. Novi saziv dobija mogućnost da vrši svoja ustavna ovlašćenja; izbor nove Vlade je zaseban postupak. Skupština potom bira svoje rukovodstvo, obrazuje radna tela i odlučuje u okviru Ustava i Poslovnika.
3. Ko predlaže mandatara?
Prema čl. 112 i 127 Ustava, kandidat za predsednika Vlade predlaže se Narodnoj skupštini pošto se sasluša mišljenje predstavnika izabranih izbornih lista. Na dan provere, 26. oktobra 2026, tu predsedničku dužnost vrši predsednica Narodne skupštine, koja zamenjuje predsednika Republike. Svojstvo vršioca dužnosti potvrđeno je na zvaničnom sajtu predsednika Republike. Dok obavlja ovu dužnost, ovlašćena je i da predloži mandatara, kako navodi Narodna skupština. Ako se nosilac funkcije do podnošenja predloga promeni, radnju preduzima lice koje tada ima ustavno ovlašćenje.
Član 120 Ustava propisuje da predsednik Narodne skupštine zamenjuje predsednika Republike kada mu mandat prestane pre isteka i da to može činiti najduže tri meseca. Pobeda na parlamentarnim izborima ne imenuje automatski predsednika Vlade; potreban je predlog ovlašćenog lica i podrška skupštinske većine. Parlamentarni izbori takođe nisu predsednički izbori.
4. Kako se bira Vlada i koliko glasova je potrebno?
Kandidat za predsednika Vlade pred Skupštinom iznosi program Vlade i predlaže njen sastav. Poslanici istovremeno glasaju o programu, predsedniku Vlade i članovima Vlade. Za izbor je potrebna većina od ukupnog broja poslanika: najmanje 126 od 250 (član 127 Ustava). To nije većina samo od prisutnih na sednici.
Skupština je organ koji donosi zakone, usvaja budžet, bira i nadzire Vladu. Vlada je nosilac izvršne vlasti: utvrđuje i vodi politiku, izvršava zakone, donosi propise za njihovo izvršavanje i usmerava rad državne uprave (čl. 99, 122–124 Ustava). Te uloge se ne stapaju samom izbornom pobedom.
5. Kada se izvršna vlast stvarno menja?
Član 128 Ustava određuje jasan trenutak: mandat nove Vlade počinje danom polaganja zakletve pred Narodnom skupštinom. Izbor u Skupštini i zakletva su zato presudni formalni koraci. Posle toga nova Vlada preuzima svoje ustavne i zakonske nadležnosti, a ministri odgovaraju u okviru delokruga svojih resora. Dokumenta, organi i službe nastavljaju da rade u pravnom kontinuitetu; svaki pojedinačni akt i kadrovska odluka moraju imati svoj zakonit osnov.
Do izbora nove Vlade prethodna ne nestaje na izborno veče. Vlada kojoj je mandat prestao može vršiti samo poslove određene zakonom, prema članu 128 Ustava. Član 17 Zakona o Vladi uređuje ograničenja njenog rada. Tačan trenutak i razlog prestanka ranijeg mandata ne treba poistovećivati sa trenutkom kada su biračka mesta zatvorena.
6. Šta ako Vlada ne bude izabrana?
Ako Narodna skupština u roku od 90 dana od dana konstituisanja ne izabere Vladu, Skupština se raspušta (član 109 Ustava). Nadležno lice koje tada vrši predsedničku funkciju dužno je da ukazom raspusti Skupštinu i istovremeno raspiše nove parlamentarne izbore tako da se okončaju najkasnije 60 dana od raspisivanja. Dakle, rok od 90 dana ne počinje izbornog dana niti od medijske projekcije, već od konstituisanja novog saziva.
Šta se ne menja automatski?
Parlamentarni izbori neposredno biraju narodne poslanike. Ne predstavljaju sami po sebi izbor predsednika Republike, promenu lokalnih vlasti, zamenu svakog zaposlenog u upravi ili početak mandata Vlade. Status sudija, javnih tužilaca i drugih nosilaca javnih funkcija uređuju posebna ustavna i zakonska pravila. Nova politička većina može sprovoditi program kroz nadležnosti Skupštine i Vlade, uz procedure i ograničenja koja važe za svaki organ.
Suština: rezultat izbora određuje ko ima političku podršku da formira vlast, a Ustav određuje redosled i trenutak sticanja ovlašćenja: konačni rezultati, konstituisanje Skupštine, predlog mandatara, skupštinski izbor Vlade i zakletva.
Izborni kontekst
Republička izborna komisija usvojila je ukupan izveštaj 5. novembra 2026. godine. U izveštaju je Studentskoj listi pripalo 140 mandata, a listi Ujedinjena Srbija 103 mandata.
Pravni izvori i praksa
- Ustav Republike Srbije — Ustavni sudposebno čl. 99–101, 109, 112, 120 i 122–128.Direktan izvor
- Vlada Republike Srbije, 26. oktobar 2026.preliminarni podaci RIK-a sa 8.135 obrađenih biračkih mesta; nisu konačan rezultat.Direktan izvor
- Republička izborna komisija, konferencija od 25. oktobra 2026.put zapisnika i sukcesivno objavljivanje rezultata do utvrđivanja konačnih.Direktan izvor
- Poslovnik Narodne skupštinečlan 2 i odredbe o konstituisanju novog saziva.Direktan izvor
- Zakon o Vladi, član 17 — tekst objavljen na sajtu Vlade Republike Srbijenezvanično prečišćen tekst.Direktan izvor
- RTS, 25. oktobar 2026.javna izjava o porazu jedne liste i pobedi Studentske liste; nije službeni akt o konačnim rezultatima.Direktan izvor
- Zvanični sajt predsednika Republikesaopštenje o vršiocu dužnosti predsednika Republike.Direktan izvor
- Narodna skupštinaovlašćenje predsednika Skupštine koji zamenjuje predsednika Republike da predloži mandatara (član 17 Zakona o predsedniku Republike).Direktan izvor
Tekst se odnosi na pravo Republike Srbije. Činjenična i pravna provera: 26. oktobar 2026. Za konačan raspored mandata i datum proglašenja rezultata merodavne su službene objave RIK-a.
Tekst je opšta informacija, ne pravni savet za konkretan slučaj.

