PRIVREDNO PRAVO · ELEKTRONSKA TRGOVINA#11
Prodaja preko interneta: povremena prodaja ili trgovina
Internet ne menja pravnu prirodu posla. Pitanje nije gde je oglas objavljen, nego da li lice prodaje u okviru poslovne delatnosti ili komercijalnog interesa. Zakon o trgovini određuje ko sme da obavlja trgovinu i šta je elektronska trgovina. Povremeno otuđenje sopstvene stvari i trgovina kao delatnost nisu isto.
Autor: Advokat Denis Z. Kurtović | master pravnih nauka
Pravna provera:
- Serijal:
- Pravni minut
- Autor:
- advokat Denis Z. Kurtović, master pravnih nauka
- Izdavač:
- Advokatska kancelarija Kurtović
- Oblast prava
- PRIVREDNO PRAVO · ELEKTRONSKA TRGOVINA
- Serijal
- Pravni minut #11
- Pravna provera
Kratak odgovor
Trgovinu mogu da obavljaju pravna lica i preduzetnici, uz zakonom navedene izuzetke. Trgovac je i fizičko lice koje se, u okviru poslovne delatnosti ili komercijalnog interesa, bavi trgovinom. Elektronska trgovina je vid daljinske trgovine kojom se roba ili usluga nudi, naručuje i prodaje putem interneta. Fizičko lice koje obavlja trgovinu a nije trgovac u smislu zakona čini prekršaj. Jednokratna prodaja sopstvene, korišćene stvari nije time automatski trgovina, ali ponavljanje, asortiman, oglašavanje i cilj sticanja dobiti menjaju kvalifikaciju.
Ko je trgovac
Zakon o trgovini određuje trgovca kao pravno lice, preduzetnika ili fizičko lice koje se, u okviru svoje poslovne delatnosti ili komercijalnog interesa, bavi trgovinom na veliko ili na malo i pružanjem usluga potrošačima.
Član 25: trgovinu mogu da obavljaju pravna lica i preduzetnici. Uz to, pod posebnim uslovima, poljoprivrednici u pogledu sopstvenih proizvoda, određena lica koja prodaju ulov i šumske plodove, i fizička lica slobodnih profesija. Van tog kruga, fizičko lice koje obavlja trgovinu robom ili uslugom, a nije trgovac, podleže prekršajnoj odgovornosti.
Šta je elektronska trgovina
Daljinska trgovina je isticanje ponude i zaključenje ugovora upotrebom sredstava komunikacije na daljinu. Elektronska trgovina je vid daljinske trgovine kojom se roba ili usluga nudi, naručuje i prodaje putem interneta.
Zakon naročito navodi prodaju preko elektronske prodavnice, prodaju preko elektronske platforme koja povezuje trgovce i potrošače, i dropshipping. Platforma ne pretvara svakog korisnika u neregistrovanog trgovca, niti ga oslobađa ocene da li prodaje u komercijalnom interesu.
Povremena prodaja sopstvene stvari
Zakon ne sadrži poseban institut pod imenom „povremena prodaja” kao dozvolu da se mimo registracije vodi maloprodaja. Razlika se ceni po tome da li lice raspolaže sopstvenom stvari van delatnosti, ili obavlja trgovinu kao skup poslovnih aktivnosti radi dobiti.
Jednokratna prodaja korišćenog ličnog predmeta, bez asortimana, bez ponavljanja i bez organizovane ponude, po pravilu nije obavljanje trgovine. Redovno oglašavanje novih količina, nabavka radi preprodaje, istaknuta cena kao stalna ponuda i nastup prema potrošačima jesu obeležja trgovine, i kada se sve odvija sa kućnog računara.
- Trgovina: delatnost, komercijalni interes, ponuda potrošačima.
- Elektronska trgovina: isti posao, ostvaren putem interneta.
- Otuđenje sopstvene stvari: nije trgovina samo zato što je oglas elektronski; jeste trgovina ako se obavlja kao delatnost.
Zaključak
Internet je kanal, ne izuzetak od Zakona o trgovini. Ko povremeno proda sopstvenu stvar, ne postaje time trgovac. Ko preko mreže, radi dobiti, nudi robu potrošačima, obavlja trgovinu — sa obavezama trgovca, i kada nema izlog na ulici.
Pravni izvori i praksa
Zakon o trgovini
čl. 3. tač. 1a) — pojam trgovca; odredbe o elektronskoj trgovini kao vidu daljinske trgovine
Zakon o trgovini
čl. 25. — ko može da obavlja trgovinu; prekršajna odredba za fizičko lice koje obavlja trgovinu a nije trgovac

